Pijete li autohtono?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Pijete li autohtono?

 

Uživanje u čaši vina autohtone sorte grožđa trend je u svetu, ali i kod nas. Piti autohtono – znači imati autentični vinski doživljaj zemlje čije vino pijete.

Internacionalne sorte poput merloa, kaberne sovinjona, šardonea i drugih, možete piti svuda u svetu. Istina, stilski pa čak i aromatski se ova vina razlikuju u zavisnosti od toga odakle potiču i to je ono što zovemo uticajem teroara.

Poslednjih godina, sve više ljubitelja vina širom sveta se odlučuje za vina autohtonih sorti iz prostog razloga što ovakva vina nude unikatan i ni sa čim uporediv doživljaj vina. Tri, gore pobrojane sorte, sticajem okolnolsti potiču iz Francuske, ali ih možete naći doslovno svuda u svetu. Zahvaljujući toj činjenici francuzi nekada u šali kažu da su baš ove tri sorte tri najveća „izdajnika“ Francuske. Ima ih svuda i svuda daju dobra vina.

Ipak, vratimo se autohtonim sortama i njihovoj definiciji. U neznanju smo, naime, često skloni da mnogo toga nazivamo autohtonim. Jedna od najčešćih zabluda te vrste je tamjanika, sorta nazvana omiljenim mirisom u Srba, a koja na tamjan – apsolutno ne miriše. Tamjanika ima mnogo sinonima: muskat beli, muskat frontinjan, moscato bianco, brown muscat, muskateller, Muskat blanc a Petits Grains… Međutim, izvesno je da se ova sorta smatra rodonačelnikom svih muskata, a stručnjaci navode kako se sorta, u identičnom obliku kao danas, mogla naći i pre dve hiljade godina na ostrvu Samos u Grčkoj.

Ova istina nas logički vodi do pitanja šta tačno znači izraz autohton? Za početak, to je složenica grčkog porekla koja doslovno prevedena znači sopstvena zemlja tj. domaće, samoniklo.

Kada ovo primenimo na vinogradarstvo i sorte vinove loze, to znači da autohtono podrazumeva da su oba roditelja nastala na istom području kao i njihov potomak. Ovu situaciju možda najbolje opisuje nedavno konačno potvrđena činjenica da su nazivi sorti primitivo, crljenak kaštelanski i zinfaldel, ništa drugo do sinonimi za kratošiju. Takođe, dokazano je i da kratošija potiče iz Crne Gore. Dalje, znalo se da je kratošija jedan od roditelja vranca, a krajem prošle godine konačno je utvrđeno i obznanjeno da je njegov drugi roditelj duljenga, stara crnogorska sorta.

Ovo praktično čini vranac najuspešnijim i najsvežijim primerom koji doslovno potpada pod kategoriju autohtono. Naravno, vranac možemo naći i van granica Crne Gore, ali u drugim državama njega možemo zvati introdukovanom ili eventualno odomaćenom sortom vinove loze, ne i autohtonom.

Kada govorimo o autohtonom, druga najčešća zabluda jesu novostvorene sorte. Uzmimo na primer neoplantu, sortu priznatu 1970. godine, a stvorenu ukrštanjem smederevke i traminca. Ako znamo da jedan od roditelja potiče iz Srbije, ali ne i drugi, onda ćemo ovu sortu zvati alohtonom.

Na kraju, moramo spomenuti i tužnu istinu da Srbija nije sačuvala mnogo svojih starih sorti, posebno u poređenju sa zemljama u okruženju. Dobra vest je da postoje ampelografske kolekcije iz kojih se može pouzdano utvrditi identitet sorti, a još ima i nekih starih zapuštenih vinograda. Sve što nam treba su resursi i vreme, a do tada, budućim otkrićima nazdravite, na primer, čašom seduše. Uzgaja se u samo jednom vinogradu na Fruškoj gori, na manje od jednog hektara i nigde više na svetu.

U zdravlje!

M. Maksimović

(www.zeneivino.com)

About enigma 279 Articles
Najstariji enigmatski list na Balkanu (est. 1951.)